Browsed by
Author: Bane

Visočica, april 2019

Visočica, april 2019

Dobojski i modrički planinari iz društava PED “Preslica” i PD “Dobor” su uživali u relaksirajućem vikendu koji su im podarile planine Bjelašnica i Visočica. Nakon prespavane noći u planinarskom domu Bijele vode na Bjelašnici, grupa se zaputila iz mjesta Tušila ka jednom od vrhova Visočice – Subar (1820mnv). Poslije uspješnog uspona i sabiranja utisaka, planinari su se zaputili kućama.

Prirodnu granicu između Hercegovine i Bosne čini planina Visočica. Sa istočne strane od Treskavice odvojena je rijekom Ljutom, sa juga i jugozapada rijekom Neretvom od Prenja, a sa zapada i sjevera kanjonom rijeke Rakitnice od Bjelašnice.
Najviši vrh Visočice je Džamija (1967 mnv), a nešto niži vrhovi su Veliki Ljeljen (1963 mnv), Mali Ljeljen (1860 mnv), Vito (1960 mnv), Subar (1820 mnv), Veliko brdo (1884 mnv) i Drstva (1808 mnv). Južno od Sinanovića nalazi se Puzim (1776 mnv) jedan od najmarkantnijih vrhova Visočice, malo izdvojen od ostalog dijela masiva Visočice i privlači pažnju svojim strmim liticama koje su interesantne alpinistima. Prostor oko vrha Puzin je miniran, pa tamo ne treba ići bez vodiča. Izvor: planinarenje.ba

Osmomartovski uspon na Lisinu – Kozara 2019

Osmomartovski uspon na Lisinu – Kozara 2019

Ovogodišnji Osmomartovski uspon na najviši vrh Kozare, Lisinu, koji je održan u nedjelju 10.3.2019 je uspješno obavljen i od strane Planinarsko-ekološkog društva “Preslica” iz Doboja. Uz prilično dobre vremenske uslove, akcija je uspješno završena na zajedničkom ručku u Planinarskom domu Previja u Lamoviti.

Kozara je planina u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, BiH. Prostire se u dužinu od 70 km i u širinu od 20 do 30 km. Omeđena je rijekama Savom na sjeveru, Vrbasom na istoku, Sanom na jugu, Unom na zapadu i Gomjenicom. Najviši vrh Kozare je Lisina (978 mnv). Izvor: wikipedia.org

Pohod na Čvrsnicu

Pohod na Čvrsnicu

Članovi PED “Preslica” iz Doboja su u nedjelju 18. novembra uspješno izvršili uspon na najviši vrh planine Čvrsnice, Pločno (2228mnv). Nakon prespavane noći, planinari su se iz planinarskog doma na Blidinjskom jezeru u ranim jutarnjim časovima zaputili ka samostanu odakle je krenuo pohod. Jak vjetar i niske temperature nisu uspjeli da pokolebaju naš cilj. Poslije četiri sata hodanja, stigli smo na vrh gdje nas je dočekala stalna posada, te smo sljedećih 30-ak minuta iskoristili za okrepljenje. Nakon nešto lakšeg spuštanja, članovi su sabirali utiske na ručku u motelu Hajdučke vrleti, i nedugo zatim se zaputili ka Doboju.

Čvrsnica je planina u sjeverozapadnoj Hercegovini. Okružuju je Dugo polje na kojem je Blidinjsko jezero, rijeka Doljanka i Drežanka. Pripada Dinarskom planinskom sistemu. Najviši vrh Čvrsnice je Pločno 2228 metara nadmorske visine, i ista ima 15 vrhova koji prelaze visinu od 2000mnv.

Oktobarski pohod na Vranicu

Oktobarski pohod na Vranicu

Planinari iz Doboja ispred Planinarsko-ekološkog društva “Preslica” i kolege iz Planinarskog društva “Dobor” iz Modriče su uspješno savladali najviši vrh planine Vranice, Nadkrstac (2112mnv). Ovo je drugi put ove godine kako naša društva uživaju u prelijepim krajolicima Prokoškog jezera i planine Vranice. Vremenski uslovi nisu mogli biti bolji za 35 planinara, tako da možemo reći da je pohod uspješno obavljen.

Dani čaja na Ozrenu 2018

Dani čaja na Ozrenu 2018

Planinarsko-ekološko društvo “Preslica” iz Doboja je obilježilo sakupljanje ljekovite trave Ive tradicionalnim usponom na jedan od vrhova planine Ozren, Gostilj. Uz podršku prijatelja iz modričkog planinarskog društva “Dobor”, manifestacija pod nazivom “Dani čaja na Ozrenu” je uspješno obavljena. Nakon uspona na Gostilj iz pravca Krušičke rijeke, učesnici su imali priliku da se osvježe čajem od trave Ive koji su naši članovi pripremili. Završetak akcije je obilježen uz zajednički ručak na Goranskom jezeru.

Pohod na Rilu i Staru planinu

Pohod na Rilu i Staru planinu

Članovi društva PED „Preslica“ su zajedno sa članovima planinarskog društva „Dobor“ u noći 31.7 krenuli ka Bugarskoj. Nakon višesatnog putovanja stigli su u Bugarsku gdje su posjetili Rilski manastir, koji je najpoznatiji pravoslavni manastir u Bugarskoj i nalazi se na nadmorskoj visini od 1,147m. Nakon obilaska manastira članovi putovanje nastavljaju prema planinarskom domu, gdje veče provode u druženju uz bugarske specijalitete i domaće vino. Domaćin u domu je bio izuzetno gostoljubiv i prijatan, te je boravak u ovom domu učinio još ugodnijim. Sutra ujutru planinari se žičarom penju na visinu od 2125mnd, odakle put nastavljaju pješke. Uspon na najviši vrh Rile, Musala, je trajao par sati. Planinari su uživali u prirodnim ljepotama Rile, u mnogobrojnim ledničkim jezerima i pogledu koji se pružao.
Musala (bugarski: Мусала) je najviši planinski vrh u Bugarskoj i na cijelom Balkanu. Visine je 2925 m. Nalazi se u sastavu planine Rile na jugozapadu Bugarske, a takođe je i u sastavu nacionalnog parka Rila. Prosječna godišnja temperatura na Musali je -3°C, što je čini najhladnijim mjestom na Balkanu.
Nakon povratka sa uspona putovanje se nastavlja u Sofiji, gdje članovi provode veče u obilasku grada i njegovih znamenitosti. Sutra ujutru putovanje se nastavlja ka Srbiji, gdje članovi dan provode u Pirotu a naveče stižu u planinarski dom na Staroj planini. Ujutru kreću na uspon na Staru planinu. Pored lijepog vremena tog dana, članovi su uživali u prelijepoj i bogatoj vegetaciji koja se pružala pred njima tokom ovog uspona.
Stara planina, ili Balkan planina ili Ćiprovački Balkan ili po Turcima Kodža Balkan ili samo Balkan, pripada sistemu Balkanskih planina koje se pružaju od Crnog mora na istoku, pa sve do Vrške čuke na zapadu. Dužina ovog planinskog sistema iznosi 530km. Najviša tačka Stare planine je vrh Botev (2376 m). Ova planina predstavlja dio prostranog planinskog venca koji se naziva Karpatsko – balkanski planinski luk.
Po završetku uspona članovi odmaraju uz ručak koji je domaćin planinarskog doma pripemio. Sa ovim usponom završava petodnevno putovanje nakon čega slijedi povratak kući.

Triglav, jul 2018

Triglav, jul 2018

U četvrtak 5. jula 2018, članovi planinarsko-ekološkog društva „Preslica“ zajedno sa članovima planinarskog društva „Dobor“ iz Modriče su krenuli u pohod na najviši vrh Slovenije, Triglav. Nakon polaska u 5 časova ujutru iz Doboja, članovi su se uputili ka Sloveniji. Nakon par sati vožnje stižu na odredište Rudno polje odakle pohod nastavljaju pješke do planinarskog doma „Planika“, koji se nalazi na 2401 metara nadmorske visine. Put su članovi proveli u prijatnoj i zabavnoj atmosferi. Nakon višesatnog hodanja članovi prave dužu pauzu za okrepljenje kod planinarskog doma „Vodnikov dom“. Tokom ostatka uspona je povremeno padala kiša uz jak vjetar što je uspon učinilo napornijim. U predvečerje planinari stižu u dom „Planika“ gdje se smještaju i razgovaraju o planiranom usponu na vrh Triglava kao i o mogućem odlaganju uspona zbog najavljenih vremenskih neprilika koje bi mogle ugroziti sigurnost planinara. Članovi kroz razgovor dolaze do zajedničkog dogovora da sljedeći dan ostanu u domu, a uspon odgode za naredni dan kada je najavljeno sunčano vrijeme bez padavina. Petak članovi provode u društvenim igrama, razgovoru i kratkim šetnjama u okolini doma. U subotu ujutru u 6 časova kreću na uspon na najviši vrh Triglava, koji se nalazi na nadmoskoj visini od 2864 m. Vremenske prilike su išle u prilog planinarima. Vrijeme je bilo vedro i sunčano te su članovi tokom uspona mogli da uživaju u pogledu na Alpe koji se pružao sa staze. Veliki broj drugih planinarskih društava iz čitavog svijeta je takođe bio na stazi jer je 7.7. jubilarni datum, 240 godina od prvog uspona na Triglav. Kada su stigli na vrh članovi su poduhvat zabilježili zajedničkom fotografijom i pečatom sa vrha. Nakon kratke pauze se spuštaju nazad do doma „Planira“ odakle silazak nastavljaju do Rudnog Polja. Iz Rudnog Polja svoje putovanje nastavljaju do Bohinjskog jezera, gdje obilaze izvor rijeke Savice. Zatim obilaze Bled, gdje uživaju na jednoj od najpoznatijih destinacija Slovenije. Vrijeme provode u šetnji, razgovoru i poznatim bledskim kremšnitama u slastičarni pored jezera. U noćnim satima stižu nazad u Doboj.

Triglav je najviši vrh Julijskih Alpa, visok 2864 m, a ujedno i najviši vrh Slovenije, i najviši vrh na prostorima nekadašnje Jugoslavije. Ime Triglav se odnosi na oblik planine, kao i na boga ili grupu bogova iz slovenske mitologije. Triglav važi kao simbol Slovenije, jer se nalazi na slovenakom grbu i zastavi. Prvi uspon na Triglav se desio 26. avgusta 1778, a ostvario ga je Žiga Zois. S Triglavom je takođe tijesno povezana legenda o kozorogu s imenom Zlatorog. Triglav je srednji dio Triglavskog nacionalnog parka. Izvor: wikipedia.org

Pohod na Prenj, jun 2018

Pohod na Prenj, jun 2018

Planinarsko-ekološko društvo „Preslica“ iz Doboja je zajedno sa planinarskim društvom „Dobor“ iz Modriče organizovalo 15.6.2018 pohod na Prenj. Pohod je trajao tri dana. Nakon polaska iz Doboja, put do planinarskog doma članovi su proveli u prijatnoj atmosferi. U planinarski dom „Rujište“ su stigli u večernjim časovima, gdje su ostatak vremena proveli u zajedničkom druženju i dogovoru za sutrašnji uspon na najviši vrh planine Prenj, Zelena glava 2155m/nv. Planinarski dom „Rujište“ se nalazi na 1050m/nv, odakle planinari u 6 časova ujutru kreću na uspon. Vremenske prilike nisu išle u prilog pohodu, tokom čitavog uspona bilo je maglovito s povremenim padavinama. Poslije 2 časa hoda, članovi su pravili pauzu kod planinarskog doma „Bijele vode“ na 1450m/nv. Nakon pauze pohod se uz povremene pauze nastavlja do samog vrha Zelena glava. Na vrhu su se planinari zadržali kratko zbog jakog vjetra i kiše, koja je tada počela da pada. Silazak su članovi proveli u prepričavanju utisaka sa vrha. U 19 časova, planinari su se vratili na polaznu tačku, gdje ih je dočekao ljubazni domaćin sa toplim obrokom za okrijepljenje od napornog uspona. Posljednje veče boravka u domu provedeno je uz muziku, zajedničko druženje i zabavu. Treći dan pohoda planinari kreću ka Mostaru, gdje obilaze grad i uživaju u sunčanom danu. Nakon izleta kreću ka Doboju i završavaju svoj trodnevni pohod.

Prenj je planinski masiv u sjevernom dijelu istočne Hercegovine sa mnogim vrhovima od kojih je najviši Zelena glava (2155 m). Prenj je smješten u središnjem dijelu Dinarida. Okružuju ga jezera (prirodna i vještačka) Boračko, Jablaničko, Grabovičko, Salakovac kao i rijeke Neretva, Ljuta, Neretvica, Bijela i Dežanka.
Prenj započinje pored Glavatičeva (na Neretvi, uzvodno od Konjica), a proteže se sve do Bijelog Polja kod Mostara. Okružuju ga (iza rijeke Neretve) planine Visočica sa istoka, Bjelašnica sa sjeveroistoka, Bitovnja sa sjevera, Čvrsnica sa zapada, Velež (1969 m) sa juga i Crvanj (1921 m) sa jugoistoka.
U podnožju planine su tri grada: Konjic, Jablanica i Mostar. Izvor: wikipedia.org

Pohod na Borju, Teslić

Pohod na Borju, Teslić

Planinarsko-ekološko društvo “Preslica” iz Doboja je učestvovalo u pohodu na planinu Borju u sklopu 5. rođendana PD “Adrenalin” iz Teslića. Pješačenje smo započeli oko 9 i 30 časova uz veoma prijatno vrijeme. Pozitivnu atmosferu nije pokvario ni jak pljusak i led koji nas je zahvatio pri kraju pohoda. Završivši zajednički ručak koji je organizovao domaćin događaja, zaputili smo se kućama

Borja je planina između Velike Usore i Male Usore u Republici Srpskoj, BiH. Nalazi se između Opštine Kotor Varoš i Opštine Teslić. Najviša je u sjevernozapadnom dijelu, gdje je i njen najviši vrh Velika Runjevica (1.078m). Planina Borja je bogata šumom. Neka od naselja u neposrednom podnožju planine su Maslovare, Liplje, Pribinić i Očauš. Izvor: wikipedia.org

Aprilski pohod na Vranicu

Aprilski pohod na Vranicu

Planinarsko-ekološko društvo “Preslica” iz Doboja, zajedno sa planinarskim društvom “Dobor” iz Modriče je 12.4.2018 organizovalo pohod na Vranicu. Nakon polaska u 6 časova iz Doboja, planinari su putovanje do odredišta proveli u prijatnoj i veseloj atmosferi. Neprohodan put je onemogućio prilaz vozilima do Prokoškog jezera, te su članovi pješke nastavili pohod. Zbog lavine i sigurnosti planinara, uspon na vrh Vranice nije izvršen, te su se članovi zadržali kod Prokoškog jezera. U zajedničkom druženju su određeno vrijeme proveli kod jezera uživajući u prirodnim ljepotama Vranice, a zatim se uputili nazad.

Vranica je najpoznatija rudna planina u BiH. Nalazi se između gradova Uskoplja na zapadu i Fojnice na istoku. Njen položaj je na razvođu između rijeka Vrbas i Bosne. Najviši vrh Vranice je Nadkrstac na 2112 metara nadmorske visine. To je pitoma planina, sa dosta pašnjaka i površinskim vodama. Na njoj se nalazi Prokoško jezero. Prokoško jezero je udaljeno od doma na Rosinju 6 km. Na Vranici se može vidjeti dosta izvora, mnoštvo slapova i mnogo različitih pećina i jama.